Program biomonitoringa u Parku prirode rijeka Zeta

kao osnova za praćenje stanja životne sredine u saradnji sa lokalnom zajednicom

U sklopu projekta “Projekat za balkanske vode – biomonitoring za Park prirode rijeka Zeta“, EnvPro radi na uspostavljanju programa praćenja stanja voda rijeke Zete korištenjem odabranih životinjskih vrsta osjetljivih na promjene koje se dešavaju zbog pritisaka na prirodu - bioindikatora.

Na rijeci Zeti, naš projekat je odabrao nekoliko bioindikatorskih vrsta: dvozubog potočara (Cordulegaster bidentata)[1], velikog potočara (Cordulegaster heros)[2], primorskog riječnog konjica (Gomphus schneiderii)[3], močvarnu kraljicu (Aeshna isoleces)[4], primorsku plemkinju (Calieshna microstigma)[5], bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes)[6] i rječnu školjku (Unio mancus)[7] kao najprikladnijih, jer ih je lako i jednostavno identifikovati.

Prvi korak uspostavljanja programa za biomonitoring bilo je istraživanje literature i širok konsultativni proces sa institucijama i ekspertima, radi odabira pogodnih bioindikatorskih vrsta. Uslijedilo je terensko istraživanje eksperta za beskičmenjake koje je sprovedeno u slivu rijeke Zete. U terenske posjete bili su uključeni i članovi lokalne zajednice, ribolovci, portal ‘‘Volim Danilovgrad‘‘, volonteri i mladi istraživači, kako bi se edukovali o ovom načinu praćenja stanja životne sredine. Zajednički terenski rad je imao za cilj pripremu osnove za buduće uključenje lokalne zajednice u nadgledanje kvaliteta voda, a time i u zajedničko upravljanje parkom prirode. Kao biomonitoring lokalitete, nakon terenskog istraživanja, odabrali smo 6 lokacija duž rijeka Zete, Mareze i Sitnice: Dobro polje, Kraljičino oko, Kosić, Šabov krug – Martinići, Bogićevići i Vranjske njive. Ekspert je utvrdio i trenutno stanje ekosistema i biodindikatorskih vrsta na ovim lokacijama (tzv. nulto stanje) mjerenjem fizičko-hemijskih parametara vode, utvrđivanjem prisutnosti bioindikatorskih vrsta, preliminarnim mjerenjem brojnosti vrsta i njihovih populacija. Ovo istraživanje će biti osnova za primjenu biomonitoring programa, opisanog kroz protokol o biomonitoringu koji predviđa na koji način će se u adekvatnim vremenskim intervalima, pratiti stanje ekosistema i bilježiti eventualna pogoršanja ili poboljšanja.

Portal “Volim Danilovgrad“ pomogao je promociju naših aktivnosti u parku prirode rijeka Zeta objavom serije članaka o bioindikatorskim vrstama, u svrhu edukacije lokalnog stanovništva o njima i o važnosti praćenje stanja ekosistema u kom žive ili kojih ih okružuje.


[1] Dvozubi potočar (Cordulegaster bidentata). Vrsta dvozubi potočar je indikatorska vrsta koja reaguje smanjenjem brojnosti ili nestajanjem iz staništa ukoliko dođe do njegovog zagađenja ili izmjene. Na području Bjelopavlićke ravnice ova vrsta se može sresti u skoro svim izvorima koji nijesu u potpunosti kaptirani. Na Crvenoj listi vilinih konjica Evrope dvozubi potočar je u kategoriji skoro ugrožene vrste. Ugrožen je usljed nestajanja staništa, uticaja čovjeka i klimatskih promjena.

© Robert Flogaus-Faust

[2] Veliki potočar (Cordulegaster heros). Veliki potočar je jedan od najvećih vilinih konjica kod nas. Pored šumskih vodotokova, srijeće se i na djelimično otvorenim i urbanim staništima. Veliki potočar je rijetka, krovna vrsta i bioindikator čistih očuvanih vodenih staništa. Ova vrsta je balkanski endem i zaštićen je Aneksima II i IV Direktive o staništima Evropske unije i Aneksom II Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Na Crvenim listama vilinih konjica Evrope i Mediterana, veliki potočar nalazi se u kategoriji je skoro ugrožena vrsta.

© Wikimedia commons, Prof.Bizzarro

[3] Primorski riječni konjic (Gomphus schneiderii). Primorski riječni konjic je indikator protoka vode i osjetljiv je na hemijska zagađenja. Ova vrsta je ugrožena zbog nestajanja staništa usljed uticaja čovjeka i klimatskih promjena. Primjeri uništavanja staništa su kanalisanje i isušivanje potoka i rijeka, izgradnja brana, kaptaža izvora, odlaganje čvrstog otpada i izlivanje otpadnih voda. Primorski riječni konjic je na Crvenoj listi vilinih konjica Evrope u kategoriji skoro ugrožena vrsta.

© www.mynaturephotography.com

[4] Močvarna kraljica (Aeshna isoleces). Močvarna kraljica predstavlja jednu od najvećih vrsta vilinih konjica kod nas. Dužina tijela močvarne kraljice je oko 8 cm, a raspon krila oko 10 cm. Tijelo je narandžaste ili svijetlo braon boje, u zavisnosti od starosti. Larve močvarne kraljice naseljavaju stalne stajaće vode, jezera, bare i močvare, intezivno obrasle vodenom vegetacijom. Odrasle jedinke lete oko stajaćih voda i zadržavaju se na vodenoj vegetaciji. Močvarna kraljica je prirodni regulator brojnosti parazitskih dvokrilaca poput komaraca, psihodida, obada.

© www.freenatureimages.eu , Janus Verkerk

[5] Primorska plemkinja (Calieshna microstigma). Ova vrsta je značajna kao predator dvokrilaca (komaraca, obada, muva), a takođe predstavlja hranu za druge organizme. Primorska plemkinja je osjetljiva na promjene protoka i nivo kiseonika u vodi. Indikator je stalnih očuvanih vodenih staništa. U Evropi je ograničena na mediteransko područje. Na Crvenoj listi vilinih konjica Evrope je u kategoriji skoro ugrožene vrste. Primorska plemkinja je ugrožena zbog nestajanja staništa usljed uticaja čovjeka i klimatskih promjena, tj. isušivanja, kanalisanja, fizičkog i hemijskog zagađenja rijeka i potoka, izgradnje brana i kaptaže izvora.

© www.libellenwissen.de

[6] Bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes). Ova vrsta je indikator promjene fizičko-hemijskih karakteristika vode, promjene riječnog dna i uništavanja vegetacije i reaguje smanjenjem brojnosti ili nestajanjem iz staništa ukoliko dođe do ovih promjena. Brojnost bjelonogog raka u Evropi je u stalnom padu i on je sve ugroženiji. Uzroci smanjenja brojnosti su velike količine otpadnih materija u vodenim ekosistemima, regulacija vodenih tokova koja uzrokuje gubitak staništa vrste, prekomjerni nekontrolisani izlov i račja kuga koja je u Evropi jako raširena. Na sreću, u Crnoj Gori ovo oboljenje nije registrovano. Bjelonogi rak je zaštićen Aneksima II i V Direktive o staništima Evropske unije i Aneksom II Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Na globalnoj Crvenoj listi je u kategoriji ugoržena vrsta, dok u evropskoj i mediteranskoj listi nije evaluiran.

© www.flickr.com , Roberto Rinaldi

[7] Rječna školjka (Unio mancus). Riječna školjka naseljava sporije djelove riječnog toka sa pjeskovitim substratom i korijenjem pokraj vodnog drveća i vodene vegetacije. Jedinke su do pola zakopane u podlogu. Riječna školjka se hrani filtriranjem vode, nije tolerantna na zagađenje i njeno prisustvo je pokazatelj dobrog kvaliteta ekosistema. Mnogi ekološki faktori utiču na rasprostranjenost riječne školjke, prije svega stalnost protoka, zatim stabilni fizičko-hemijski parametri vode, prisustvo odgovarajućeg substrata i ribljih vrsta na kojima larve školjki privremeno parazitiraju. Riječna školjka je ugrožena zbog nestajanja staništa i porasta temperature vode usled promjena protoka vode i zagađenja. Na globalnoj Crvenoj listi ugorženih vrsta je u kategoriji skoro ugrožena vrsta.

© www.flickr.com , David Naudon

Projekat za balkanske vode - biomonitoring
Participativni pristup za upravljanje Parkom prirode rijeka Zeta i izrada Komunikacione strategije