Poštovani,

Povodom Obavještenja o upoznavanju javnosti sa Odlukom o izradi Prostornog plana područja posebne namjene za obalno područje Crne Gore („Službeni list CG“, br. 126/26), Program za životnu sredinu (EnvPro) u ostavljenom roku dostavlja svoje mišljenje, predloge i zahtjeve.

Pozdravljamo to što je javnost uključena na samom početku izrade Plana, u fazi u kojoj se još mogu razmatrati polazne osnove i obim analiza. Naši komentari i primjedbe se prije svega odnose na zaštitu prirode i biodiverziteta, kao i na kumulativne uticaje i prilagođavanje klimatskim promjenama. To su oblasti kojima se EnvPro bavi i u kojima, po našoj ocjeni, Programski zadatak najviše treba dopuniti, imajući u vidu i planski horizont do 2040. godine.

1. Opšti osvrt

Odluku i Programski zadatak smatramo dobrom osnovom za izradu Plana. Posebno podržavamo to što Plan obuhvata teritorijalno more i unutrašnje morske vode, kao i obavezu saradnje sa susjednim državama u planiranju mora (član 8 Odluke). Na taj način se Plan približava pristupu iz Direktive 2014/89/EU o uspostavljanju okvira za prostorno planiranje morskog područja. Dobro je i to što je predviđena izrada strateške procjene uticaja na životnu sredinu i ugradnja njenih elemenata u planska rješenja.

Značajnim smatramo zahtjev da se kapaciteti plaža, obalnog prostora i površina za buduću izgradnju utvrđuju na osnovu procjene ekološke nosivosti prostora, kao i stav da u uskom obalnom pojasu zaštita prostora i javni interes imaju prioritet. Cijenimo i to što Programski zadatak otvoreno konstatuje da metodologija važećeg plana nije dala očekivane rezultate i da su dvojne namjene otežale njegovo sprovođenje. To je dobra polazna tačka, pod uslovom da se uzroci tih problema zaista analiziraju (vidjeti tačku 2.2).

2. Komentari, primjedbe i predlozi

2.1. Ažuriranje strateškog i pravnog okvira

U poglavlju V Programskog zadatka kao relevantan dokument navodi se Nacionalna strategija biodiverziteta sa akcionim planom za period 2016–2020. godine. Period važenja tog dokumenta je istekao, a Crna Gora je ažurirala nacionalnu strategiju biodiverziteta u skladu sa Globalnim okvirom za biodiverzitet Kunming–Montreal, usvojenim 2022. godine u okviru Konvencije UN o biološkom diverzitetu. Predlažemo da se Plan oslanja na novu strategiju i ciljeve Globalnog okvira. Plan čiji horizont je 2040. godina ne treba da polazi od ciljeva postavljenih za 2020. godinu.

Slično važi i za više drugih navedenih dokumenata čiji je period važenja istekao ili uskoro ističe (npr. strategije u oblasti turizma, ribarstva, regionalnog razvoja, saobraćaja i industrijske politike). Predlažemo da obrađivač na početku izrade napravi pregled važećih strateških dokumenata i da ih uzme kao osnovu za Plan.

Pregledu propisa EU potrebno je dodati dokumente koji će imati direktne posljedice za planiranje obalnog područja: Direktivu o pticama (2009/147/EZ), koja sa Direktivom o staništima čini osnovu mreže Natura 2000, Strategiju EU za biodiverzitet do 2030. godine i Uredbu (EU) 2024/1991 o obnovi prirode. Crna Gora će ove obaveze preuzimati u okviru Poglavlja 27, a to se vremenski poklapa sa periodom sprovođenja Plana. Uz to, Konvencija o otvorenom moru usvojena je u Ženevi 1958. godine, a ne 1950. godine, kako je navedeno.

2.2. Analiza stanja i ocjena sprovođenja važećeg plana

Programski zadatak konstatuje propuste važećeg PPPN za obalno područje, ali ne predviđa njihovu sistematsku analizu. Smatramo da je analiza stanja presudna za kvalitet planskih rješenja. Zato predlažemo da analitički dio sadrži posebnu ocjenu sprovođenja plana iz 2018. godine koja bi pokazala:

- koliko je i gdje prostora u međuvremenu privedeno planiranoj namjeni;
- u kojim zonama su nastali konflikti između namjena i zbog čega;
- kakvo je stanje zaštićenih i planom predloženih zaštićenih područja u odnosu na ono što je plan predvidio;
- gdje je došlo do gubitka ili degradacije prirodnih staništa, posebno u uskom obalnom pojasu i u zoni morskog dobra.

Ova ocjena treba da bude osnova za predlog rješenja kojima se iste greške neće ponoviti. Rezultate bi trebalo učiniti dostupnim javnosti.

2.3. Kumulativni efekti

Programski zadatak ne pominje kumulativne efekte, iako upravo oni najviše opterećuju obalno područje. Pojedinačni zahvati, kao što su turistički kompleksi, marine, nasipanje plaža, lučka i saobraćajna infrastruktura ili akvakultura, najčešće se ocjenjuju odvojeno i svaki za sebe može djelovati prihvatljivo. Zajedno, međutim, mijenjaju liniju obale, fragmentišu staništa, utiču na kvalitet mora i pejzaž, i to na način koji se na nivou pojedinačnog projekta ne vidi.

Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (član 19) obavezuje strane da pri procjeni uticaja planova i projekata uzmu u obzir kumulativne uticaje na obalno područje i njegov prihvatni kapacitet.

Predlažemo zato da Plan i strateška procjena:

- sadrže procjenu kumulativnih efekata za čitavo obalno područje, uključujući interakcije kopna i mora;

- u procjenu uključe i već usvojene lokalne i detaljne planove, izdate dozvole i projekte u realizaciji, a ne samo nova planska rješenja;

- rezultate procjene koriste pri određivanju kapaciteta, namjena i zona, a za osjetljive segmente obale utvrde jasne granične vrijednosti (npr. najveći dozvoljeni udio izgrađene obalne linije ili zabranu daljeg nasipanja).

2.4. Klimatske projekcije i prilagođavanje

Programski zadatak navodi otpornost na klimatske promjene kao jedan od ciljeva, ali ne traži da se Plan zasniva na klimatskim projekcijama. Planski horizont je 2040. godina, a infrastruktura i objekti koji se na osnovu Plana budu gradili koristiće se decenijama duže.

Zato smatramo da analitički dio treba da sadrži analizu ažurnih klimatskih projekcija za obalno područje (scenarija iz Šestog izvještaja IPCC-a i nacionalnih izvještaja prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama), naročito u pogledu:

- porasta nivoa mora, olujnih uspora i erozije obale;
- toplotnih talasa, suša i raspoloživosti vode u ljetnjoj sezoni, kada je potrošnja najveća;
- šumskih požara i bujičnih poplava;
- porasta temperature mora i njegovog uticaja na morske ekosisteme, uključujući livade posidonije i širenje invazivnih vrsta.

Na osnovu toga Plan bi trebalo da mapira najranjivija područja, posebno niske obalne zone kao što su Velika plaža i delta Bojane, Tivatska solila i ravničarski djelovi Boke i budvanskog primorja, i da te nalaze prenese u planska rješenja: pojaseve u kojima se ne gradi, uslove za izgradnju u ugroženim zonama i mjere prilagođavanja, sa prednošću za rješenja zasnovana na prirodi. Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem (članovi 22 i 23) sadrži obaveze u pogledu prirodnih rizika i erozije obale koje su ovdje direktno primjenljive.

2.5. Vizija razvoja Primorskog regiona

Programski zadatak navodi da Plan „treba da prati viziju razvoja Primorskog regiona“, ali ne precizira o kojoj viziji je riječ, u kom dokumentu je utvrđena, niti ko je i na koji način definiše. Ukoliko ona ne postoji kao usvojen dokument, predlažemo da se razvije kroz sam proces izrade Plana, u participativnom procesu koji uključuje šest primorskih opština, nadležne institucije, stručnu javnost, civilni sektor i lokalne zajednice. Vizija nastala na taj način imaće veću težinu kasnije, kada se Plan bude sprovodio.

2.6. Zaštićena područja i cilj 30x30

Globalni okvir za biodiverzitet (Cilj 3) predviđa da do 2030. godine najmanje 30% kopna i 30% mora bude pod efikasnom zaštitom. Strategija EU za biodiverzitet postavlja isti cilj, uz zahtjev da trećina zaštićenih površina, odnosno 10% ukupne površine, bude pod strogom zaštitom. Ovo predlaže i nova nacionalna strategija za biodiverzitet 2026-2031. Obalno područje Crne Gore, naročito morski dio, trenutno je značajno ispod ovih vrijednosti.

Predlažemo da Plan:

- identifikuje i prostorno rezerviše područja za buduća zaštićena područja na kopnu i moru, uključujući morska zaštićena područja i potencijalna područja mreže Natura 2000, kao i OECM modele;

- za ta područja utvrdi privremene režime koji isključuju namjene zbog kojih bi kasnija zaštita izgubila smisao;

- odredi zone u kojima se predviđa strogi režim zaštite;

- oko postojećih i planiranih zaštićenih područja definiše zaštitne (tampon) pojaseve sa jasnim pravilima korišćenja i ugradi ih u režime korišćenja prostora i grafički prilog, a ne samo u tekstualne smjernice.

2.7. Ekološka povezanost i koridori

PPCG do 2040. godine među smjernicama za Primorski region navodi očuvanje primorskih planina i zelenih koridora Orjen, Lovćen i Rumija, kao i isključivanje kontinuirane izgradnje i primjenu zelenih prodora. Predlažemo da Plan ove smjernice razradi na svom nivou tako što će mapirati ekološku mrežu obalnog područja i koridore koji povezuju primorske planine, riječne doline i ušća, lagune, solila i more. Koridore i zelene prodore treba prostorno odrediti u planu namjene površina, uz režim koji ih štiti, jer bez toga ostaju samo načelo.

Posebno ukazujemo na deltu Bojane, i njen basen, Ulcinjsku solanu, koji su od velikog značaja za ptice na jadranskom migratornom putu. Posebna pažnja treba biti posvećena područjima od važnosti za klimatske promjene, ribe i polinatore. Prilikom obrade poštovati ekosistemski pristup koji je temelj konvencija na koje se odluka o planu referiše. Posebno obratiti pažnju na UNESCO Rezervat Biosfere Sliv Skadarskog jezera, proglašen 5. juna ove godine, i njegovu prekograničnu komponentu.

2.8. Zaštićene vrste i njihova staništa

Plan treba da se zasniva na ažurnim podacima o rasprostranjenju zaštićenih i ugroženih vrsta i staništa na kopnu i u moru, kao što su livade morske cvjetnice Posidonia oceanica, pješčane dine, lagune i riječna ušća. Za manje lokalitete sa populacijama rijetkih, endemičnih ili ugroženih vrsta predlažemo da se razmotri koncept mikrorezervata, koji se primjenjuje u više mediteranskih zemalja. Takvi lokaliteti se često ne uklapaju u uobičajene kategorije zaštićenih područja, a prostorni plan može da ih obezbijedi odgovarajućom namjenom i režimom korišćenja.

2.9. Obnova degradiranih ekosistema
Globalni okvir za biodiverzitet (Cilj 2) predviđa da do 2030. godine najmanje 30% degradiranih ekosistema bude pod efikasnom obnovom. Uredba EU o obnovi prirode obavezuje države članice da do 2030. godine sprovedu mjere obnove na najmanje 20% kopnenih i 20% morskih površina. Crna Gora će ovaj pravni okvir morati da preuzme u procesu pristupanja EU, pa je opravdano da ga Plan uzme u obzir već sada. Crna Gora ga je već usvojila kroz nacionalnu strategiju o biodiverzitetu.

Predlažemo da Plan identifikuje degradirana područja u obalnom pojasu (napuštene eksploatacione zone, degradirane plaže i dine, narušene vlažne i riječne ekosisteme, oštećena morska dna, ilegalno degradirana područja) i odredi prioritete i prostorne uslove za njihovu obnovu. Prednost bi trebalo dati rješenjima zasnovanim na prirodi, naročito tamo gdje istovremeno smanjuju rizik od erozije, poplava i posljedica podizanja nivoa mora.

2.10. Kontaktna područja i sliv Skadarskog jezera

Plan izuzima prostor nacionalnih parkova „Skadarsko jezero“ i „Lovćen“, ali obuhvata njihova kontaktna područja. Dio opštine Bar i Ulcinj pripada slivu Skadarskog jezera, za koji je uspostavljena nominacija UNESCO rezervata biosfere. Predlažemo da se namjene i režimi korišćenja u kontaktnim zonama, a posebno u dijelu sliva koji je u obuhvatu Plana, usklade sa ciljevima zaštite tj. sa zonacijom rezervata biosfere.

3. Završne napomene

Predlažemo da se strateška procjena uticaja na životnu sredinu radi paralelno sa Planom od analitičke faze, kako bi njeni nalazi, uključujući ocjenu kumulativnih efekata i klimatskih rizika, uticali na izbor planskih rješenja, a ne samo na njihovu naknadnu ocjenu. Takođe predlažemo da zainteresovana javnost, pored javne rasprave o nacrtu, bude uključena i u fazi razmatranja planskog koncepta i varijantnih rješenja, u skladu sa principima Arhuske konvencije.

EnvPro je spreman da doprinese izradi Plana podacima, stručnim znanjem i učešćem na radnim sastancima i konsultacijama koje Agencija bude organizovala. Za sva dodatna pojašnjenja stojimo na raspolaganju na adresi office@envpro.me.

S poštovanjem,
NVO Program za životnu sredinu (EnvPro)